Kreativnost će biti pokretač društvenih i ekonomskih promjena u 21. stoljeću, ponajprije u kreativnim industrijama, koje najviše duguju usponu ekonomije znanja u kojoj se sve više znacaja pridaje inovaciji, istraživanju, ulaganju u ICT, obrazovanju i cjeloživotnom učenju.

Stoga, “navigavati” prostorima kreativnih industrija, makar samo jednim sektorom kao što su tržišne komunikacije, postaje prvorazredni zadatak.

• Na jednoj strani, treba upoznati geometriju arhitekture kulturnih industrija ciji su stupovi - nosači: kreativni svijet, kreativni identiteti i kreativna praksa, ali i kreativni gradovi, kreativna poduzeca i, dakako, kreativna ekonomija.
• Na drugoj strani, kreativne industrije se, poput nepravilnosti na površinama kakvoga krajolika, ne mogu raspoznati samo prostim prelaženjem preko njih ili njihovim pukim razgledavanjem, već se moraju promatrati iz ptičje perspektive – kao veće obrasce, uzdignutije od njima najbližih horizonata.

U svojoj suštini, koncept kreativnih industrija označava konceptualno i praktično spajanje kreativnih umjetnosti (pojedinačni talenti) s kulturnim industrijama (masovnost) u kontekstu novih medijskih tehnologija (ICT) u prostranstvima nove ekonomije znanja s novonastalim interaktivnim građanima - potrošačima.