Tržišne komunikacije su branša u ekspanziji. Djelatnost tržišnih komunikacija doživljava u Hrvatskoj pravi procvat, a u razdoblju od 2000. do 2007. broj poduzeća koja se time bave gotovo je udvostručen. Prema podacima HGK u 2008. godini bilo je u tom sektoru 1.152 poduzeća s prosječno desetak ili ukupno oko 11.000 stalnih zaposlenika. Dodaju li se tome organizirane službe, odjeli ili pojedinci koji se u trgovačkim društvima, poduzećima, ustanovama i sl. isključivo ili pretežno bave nekim od poslova tržišnih komunikacija, onda je broj zaposlenih u toj djelatnosti nekoliko puta veći.

O statusu tržišnih komunikacija u Hrvatskoj uvjerljivo govori podatak da im godišnje tržište dostiže milijardu dolara. Broj agencija / poduzeća za tržišne komunikacije raste. Povrh toga, profilira se sve više specijaliziranih gospodarskih subjekata: od agencija za tržišne komunikacije do tvrtki koje su se koncentrirale na pojedinačna područja tržišnih komunikacija.

Obrisi budućnosti tržišnih komunikacija upućuju na svojevrsni kopernikanski obrat: potrošač postaje kormilar svih tržišnih tokova - uključujući i komunikaciju. Razumjeti potrošača - na njegovu teritoriju, pod njegovim uvjetima i u vrijeme koje njemu odgovara, temeljni je zadatak - To zahtijeva osmišljenu interpretaciju, oblikovanje i /ili inženjering tržišne komunikacije i njezinih poruka, poglavito u interaktivnim medijima.

Međutim, više nego u drugim zanimanjima, traže se vlastiti angažman, dinamika i sposobnost učenja. Karijera u tržišnim komunikacijama ne protječe jednosmjernom ulicom, već krajnje nepravilno.

Šminkeraj i glamuroznost - samo mit. Odmah na početku treba rasčistiti s jednim mîtom. Agencije za tržišne komunikacije ili odjeli u poduzećima i kompanijama nisu nipošto okupljališta "šminkera", koji po čitave dane ćaskaju ili na sastancima čekaju na nekakvu sjajnu kreativnu ideju. Djelatnost u branši tržišnih komunikacija mukotrpan je rad, iziskuje mnogo vremena i zahtijeva fleksibilnost u mišljenju i provedbi. To nema nikakve veze sa "šminkerajem", ali ima jako mnogo veze sa strukom, solidnim istraživanjem i otpornošću na frustraciju.

Konačno se mora naučiti i to da se koncepcija može srušiti u zadnjoj minuti ili da se ciljni smjerovi kampanja mijenjaju zbog toga što se promijenilo tržište. Vaše se područje rada ne zove uzaludno "tržišne komunikacije". Tržište se može promijeniti strahovito brzo. Komunikacije ga prate u stopu.Primjerice: grafički dizajner mora biti upoznat s medijskom scenom u Hrvatskoj, copywriter mora biti u stanju misliti koncepcijski, formulirati i prepoznavati tržišne veze, mediaplaner koji se ne bavi sadržajno kampanjom i istovremeno ne razvija kreativnost u nabavi i plasmanu oglasnih stranica mogao bi se bez daljnjega zamijeniti kompjutorom za rezervacije. A umjetnički direktor (art director) koji se ne razumije u tehnike tiskanja i moderne metode obrade teksta, zato što mu je to odveć zanatska stvar, danas više ne može imati uspjeha. Jer, komunikacija je postala globalnom. Danas se i u najzabitijem kutu Zemlje može uživo promatrati što se zbiva u živahnom centru. I obrnuto, moguće je emitirati s usamljenog Sjevernog pola, a u istoj će sekundi slike biti primljene u dnevnim boravcima New Yorka, Londona, Zagreba.

Svijet je postao komunikacijska mreža, s bezbrojnim čvorovima, tračnicama, uzajamnim isprepletenostima. Razumjeti i shvatiti tu mrežu jedan je od ciljeva kojima se teži na Visokoj školi tržišnih komunikacija Agora.